Kako je sve počelo

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

djurdjevacka trorotka

Članak iz revije VRT

"Đurđevačka trorotka" pobudila je zanimanje Ministarstva poljoprivrede Narodne Republike Hrvatske čiji su stručnjaci 1950 god. iscrpno proučili, te ustanovili da je riječ o mutaciji. Da bi se još bolje doznala sva njena svojstva pa i ekonomičnost uzgoja, Ministarstvo je odlučilo da se masovno cijepi na dunju, glog i divlju krušku.

Taj je posao bio povjeren učitelju Ivanu Bariševiću te je još iste godine okulirano čak tisuću podloga. Nažalost od toga se do danas održalo tek koje stablo. Osobno sam se potrudio da ju cijepim i da pomognem da se raširi po lijepoj našoj. Po nekim zapisima i predaji prvi ju je zapazio Đurđevački voćar Ivan Ferenčina još davne 1919 god. U blizini mjesne željezničke stanice, kako je tu dospjela nitko nezna, no najbliža je istina da je netko odbacio plod iz vlaka i tu je niknula voćka koju je zapazio pasionirani voćar Ivan Ferenčina, bilo mu je čudno da kruška cvijeta cijelo ljeto, a potom donosi plodove, zahvaljujući tome održala se do dana današnjeg. Stablo prvi puta cvijeta potkraj travnja i početkon svibnja, drugi cvijet pojavljuje se za mjesec dana, a treći sredinom srpnja. Prvi cijet oplođuje se cvijetovima drugih krušaka, a u druga dva slučaja po srijedi je samooplođivanje zbog čega su plodovi bez koštica u pravilu znatno manji, i nepravilnih oblika.

Članak u " VRT-U " pod naslovom " Đurđevačka trorodka u jesen treči plod " ponosla vlasnica ovog rijetkog stabla gos. Ljiljana Crvenković (koja mi je dala da odrežem plemke), kaže plodovi ove kruške neobično su sočni i posebne arome, ove godine obilato je rodila. Na njenoj su krošnji dva roda, prvi koji je dozrio krajem srpnja prepoznatljiv je po večim , krupnijim i sočnijim plodovima, drugi su malo sitniji, manje ih je, raspoređeni su u vrhu krošnje, a dozrijevaju potkraj kolovoza. Želimo li njen treči rod sve plodove treba skinuti kako bi donjela još cvijetova i u kasnu jesen donjela svoj treči rod. Puno hvala gospođi Ljiljani na plemkama.

U Đurđevcu je pano na kojem je opis, a pokazuje ga gospođa Ljiljana koja ima u dvorištu krušku Đurđevačku trorotku, poslala nam je plodove kruške prvi i drugi rod. Prvi rod je krupan, sočan, sladak, kožica je tanka i mekana. Drugi rod, plodovi su deformirani, manje slađi bez kiseline, ali jako ukusni.

djurdjevacka trorotka 2

 

djurdjevacka trorotka 1

 

Posjetitelji

Danas449
Jučer745
Ovaj tjedan2749
Ovaj mjesec23635
Ukupno1863672

Trenutno na stranici

4
posjetitelja

28 Ožujak 2024