Šljiva

ban knjige

ban video

ban foto

ban novine

ban prizn

ban gosti

INFORMACIJE  PONEDJELJAK - PETAK  17 - 19 SATI NA TEL. 098 940 2356

Šljiva spada među najrasprostranije sorte voća i poznato je preko 2500 sorti. Sorte šljiva dijelimo na tri skupine : stolne sorte, višenamjenske i rakijske sorte. U Hrvatskoj je najzastupljenija domaća bistrica, no polako ju istiskuju novije otpornije sorte. Osobno sam sakupio zavidnu kolekciju starih sorata šljive, najdraže su mi one gdje sam uzeo plemku " pet do dvanaest ", pa čak nisam ni vidio plod, no po pričama domaćina koji su mi dali detaljne podatke o stablu koje vam prenosim, a kada će dati prve plodove znati ćemo više.

Pošto sam stekao jako puno novih prijatelja, pa sam tako naišao i na dragog čovjeka Željka Krvara iz Kapele koji me je uputio na svoga prijatelja Nenada Horvata iz Bjelovara koji pak ima pedesetak sorti šljiva, starih i novijih sorti i to mu je glavna preokupacija. Došavši kod njega oduševio sam se njegovom ljubavlju prema šljivama i gle vraga " zarazio " je i mene, a kada ja krenem onda je to ko " cunami ", pa sam tako u godinu dana došao do stotinjak sorti šljiva i drago mi je da sam prekršio pravilo, stare sorte šljiva jer sam vidio da su novije otpornije na bolesti i da imaju veoma visoke standarde, ima ih svih veličina, oblika, boja, doba zriobe, kalanke, durancije, samooplodne, jako otporne, otporne na pojedine bolesti i.t.d. Kinesko - Japanske šljive preporučam i za Dalmaciju zbog atraktivnosti ploda, kvalitetu mesa i dobi zriobe, a najvažnije nije im potebna neka specijalna zaštita.

Bilo bi nepošteno da ne spomenem prijatelje koji su isto tako " vudreni " kao i ja, pa sam zahvaljujuči i njima proširio svoj matičnjak. To su prije svega Marko Turas iz Lipovljna, Zvonko Šporčić iz Starog Petrovog Sela, Milorad Lejić, Dragan Jovanović i Dragan Vidić iz Srbije, koji svi imaju impozantnu zbirku voća, pa se i ovim putem zahvaljujem njima i mnogim drugima koji su me kontaktirali.

Šljive dobro podnose niske temperature pa i do -30 stupnjeva C, stoga ju možete saditi i u područjima gdje se zima duže zadržava. Cvjetovi smrzavaju od 0,5 stupnjeva C do 2 stupnja C. Šljiva naraste kao srednje veliko stablo, manje ili više bujnog rasta. Ima šljiva otpornijih na bolesti, ustvari ove sorte mogu zadovoljiti i največe gurmane. Plodovi šljive imaju puno vitamina A i C i spadaju u grupu niskokaloričnog voća. Koncentrirani sok od šljive možete koristiti kao zaslađivač, boju, pojačivač okusa i konzervans. zbog obilja vitamina, minerala, diuretskih vlakana, prirodnih šećera, šljiva zauzima veoma važno mjesto u prehrani, pogotovo stoga što je njezin sastav u biološkim najprihvatljivijim omjerima sa ljudskim organizmom. pa tako pomaže kad psihičkog nemira, poteškoća sa koncentracijom, jača srce i imunitet, regulira probavu, čisti organizam, potiče rad jetre, popravlja apetit, a zbog lijepih plodova vole ih i djeca.

Šljivu možete par dana čuvati i u frižideru, no morate znati da šljiva brzo zori i pritom oslobađa plin Etilen koji pak pospješuje zrenje ostalog voća i povrća u istom frižideru, no zato šljive treba staviti u vrečicu. U zamrzivaču ih možete čuvati tri mjeseca da ne gubi svojstva.

jofela

Opis slijedi

Jojo - šljiva

Jojo šljiva potpuno je otporna na virus šarke. Veoma rano prorodi i to obilato i redovito. Stablo je srednje bujno, krošnja je rijetka,plodovi su tamno ljubičaste boje, koji ne otpadaju sa stabla, dosta krupniji od običnih šljiva, kalanka, slatko kiselog okusa i lagano se odvaja od koštice, super za kolače , đemove, marmelade, kompot, rakiju, a posebno fina za konzumaciju. Dozrijeva u rujnu i samooplodna je.

 

kajsljiva

Voćka nastala križanjem i oplemenjivanjem istočno-azijske šljive i marelice. Može se posaditi bilo gdje, gdje uspjevaju marelice i šljive. Veliko voće tamno ljubičaste boje, boja mesa je crvenkasta, sočna, a okus podsjeća na šljivu i marelicu. Sazrijeva početkom 7 mjeseca. Samooplodna biljka. Preporučuje se jesti svježe voće, ali možete praviti i pekmez ili kompot.

 Katinka - šljiva

Katinka ima srednje bujno stablo sa položenim kutovima grana, križanac je sorte ortenauer i rut geštetera. Cvate srednje rano i samooplodna je sorta. Dozrijeva krajem srpnja, obilno i redovito rađa. Plodovi su srednje veličine tamno ljubičaste boje. Meso je čvrsto blijedo žućkasto ugodna okusa, kalanka. Dobro podnosi transport i može dugo trajati.

lariann

Larri Ann je krupna crvena šljiva, težine 70 - 80 g. Nije kalanka, ali je jako sočna, okus slatko kiseli. Meso je žuto. Samooplodna sorta, zrije krajem 8 mj i početkom 9 mjeseca.Peteljka je kratka, a neobičnost je da na jednoj strani ima duboku crtu.

mandarinka

Opis slijedi

midnajt

Plod je tamno plave boje , okrugao, kalanka, u zrelost dolazi krajem kolovoza, krupna oko 50 g pa i više. Boja mesa podsjeća na marelicu. Mana joj je što plod hoće padati prije potpune zrelosti, pa ga je poželjno ubrati 2 - 3 dana prije. Otporna sorta.

Moretini 355 - šljiva

Japansko - Kineska šljiva, srednje bujnog stabla, kora stabla sliči na marelicu, a lišće kao nešto između breskve i šljive, odlična sorta za konzumaciju. Plod je srednje krupan, crvenkasto ljubičaste boje, srcolikog oblika i nije kalanka.

nensi

Šljiva Nensi je crvena dugoljasta, slatka, sočna, meso je debelo i žutkasto, kalanka. zrije sredinom 7 mjeseca.

Opal - šljiva

Sadnice šljive Opal su nastale u istraživačkom centru u Švicarskoj, poznata je kao rana sorta i vjerovatno najpopularnija šljiva u cjeloj sjevernoj Europi. Zrije već u lipnju. Boja ploda je tamno crvena, srednje krupnoće, ovalnog duguljastog izgleda. Meso je sočno, žute boja, koštica se lako odvaja od mesa, kalanka, ima i lijep miris. Uspjeva na svim zemljištima, samooplodna je.

President - šljiva

Šljiva President sazrijeva u rujnu, plod je krupan elipsastog oblika, crveno - ljubičaste boje, kalanka, porijeklo vuče iz Engleske, inače je samooplodna. Preporuča se i za toplije krajeve ( Dalmacija ), kao i za brdsko planinske krajeve. Rađa redovito i obilno, meso ploda President je slatko - kiselo, srednje čvrsto, sočno i aromatično. Posebno se istiće otpornošću prema niskim temperaturama i kasnim ljetnim mrazevima.

rheingold

Krupna žuta šljiva težine oko 70 g, meso se lako odvaja od koštice Meso je slatko i sočno. Dozrijeva od sredine 8 mjeseca pa do kraj 8 mjeseca. Rodnost je redovna i obilna. Otporna je na virus Šarke. Samooplodna je.

ringlov crveno zuti

Ringlov crveno žuti je krupna šljiva izuzetno sočna i slatka, zrije početkom 6 mjeseca, a još ju zovu Dženarinka. Ne zahtjeva nikakve posebne uvjete, rodi redovito i obilno.

ringlo jeferson

Sitnija zeleno žuta oko 40 g,polukalanka, no kada sazrije lako se odvaja od koštice, jako aromarična, otporna na bolesti, zrije u kolovozu. Meso je izrazito žuto, sočno i jako slatko.

rumena domaca

Sadnica nabavljena u Sloveniji, ima žute plodove, čekamo da donese prve plodove. Dočekali i prve plodove koji zriju krajem 7 mj. i početkom 8 mj. Plod je duguljast, kalanka, slatko žuto meso. Ukusna šljiva za sve namjene.

Posjetitelji

Danas151
Jučer1069
Ovaj tjedan3416
Ovaj mjesec3953
Ukupno2040178

Trenutno na stranici

5
posjetitelja

07 Prosinac 2024